OPĆINA KLADANJ

1.Geografski položaj grada
Grad Kladanj je smješten u centralnom sjeveroistočnom dijelu BiH, na površiniod oko 4 km² i čini sastavni dio
Tuzlanskog kantona.Nalazi na granici srednje i sjeverne Bosne sa krajnjim koordinatama 44^o10' i 44^o22' sjeverne geografske širine i 18^o32' i 18^o50' istočne geografske dužine. Graniči sa pet općina: Živinice sa sjevera, Šekovići sa istoka, Vlasenica sa jugoistoka, Olovo sa jugozapada i Banovići sa sjeverozapada.

Slika br. 1. Geografski položaj općine Kladanj

Izvor: Prospekt turističke zajednice Tuzlanskog kantona

Sam grad je smješten u centralnom dijelu općine uz rijeku Drinjaču. Nalazi se na nadmorskoj visini od oko 560 metara. Okružuju ga sela: Plahovići, Buševo, Vučinići, Mladevo, Konjevići i Gojsalići. Kroz grad prolazi važna putna komunikacija Sarajevo - Tuzla.

2.Ime grada
Ime grada Kladnja potiče iz osmanskog perioda, a izveden je iz riječi "klada" (balvan) o čemu postoji zvanično tumačenje, a u narodu o toponimu grada ima više tumačenja. Tako npr. jedna legenda o nastanku imena Kladanj govori o turskom nadiranju na zapad, preko ovih područja. Da bi prešla rijeku Drinjaču, turska vojska je improvizovala most od klade. Pri prelasku,   jedan   vojnik  se  utopio  i   
Kladnju su dali današnje ime.

3.Grad Kladanj kroz historiju
Grad Kladanj prvi put se pominje u 12. stoljeću, tačnije 1138. godine, u spisima mađarskog velikana Krisztofa Emerika, te kroz cijeli srednji vijek postoji kao urbana sredina.
Srednjovjekovno naselje Kladanj se pominje u Dubrovačkim spisima 1431. godine  (2. avgusta) kao naselje na putu za Usoru, dok ga fra Marinić u svom putopisu iz 1366. godine spominje kao najveće mjesto u tuzlanskom kraju. U to vrijeme Kladanj je imao oko 950 kuća.
Prema turskim izvorima Kladanj se prvi put pominje 1469. godine s trgom "Četvrkovište" na kome se četvrtkom održavao veliki sajam.
U okviru Osmanskog carstva Kladanj je spomenut 1557. godine kao kasaba u okviru Sarajevskog kadiluka, da bi nešto kasnije postao samostalan kadiluk, u čiji sastav ulazi i Olovo.
U drugoj polovini 16. vijeka, Kladanj se pominje kao čaršija u kojoj ima hamam i lijepa potkupolna Hadži - Balibegova džamija iz 1545. godine, poznatija kao Kuršumlija.
Dolazak Austro-Ugarske na ove prostore (1878.godine) je donio mnogo promjena. U to vrijeme, Kladanj postaje kotar u sastavu Tuzlanskog okruga, a danas Tuzlanskog kantona.

4.Nastanak grada
Grad Kladanj je nastao na ušću rijeke Ujiče u rijeku Drinjaču, kao mala varoš sa nekolicinom stambenih objekata i par trgovačkih objekata u kojima su se mogle kupiti neophodne namjernice za život. To je bilo naselje prije svega šumskih radnika koji su radili na sječi i transportu drveta iz ovog područja.

Dolaskom turaka na ove prostore došlo je do izgradnje raznih objekata koji se karakteristični za taj period, kako u Kladnju tako i u mnogim gradovima Bosne i Hercegovine.

Osim Kuršumlije i Đurđi - hanumine česme, koja je nakon rušenja Hadim Ali - pašine džamije, prenesena pred ovu džamiju, drugih značajnih spomenika iz turskog doba nije očuvano, čak ni iz stambenog graditeljstva, a uzroke valja tražiti u velikim požarima koji su uništavali čitave gradske četvrti, jer su bile građene od drveta, a dosta toga je uništeno i u toku proteklih ratova.

Pored pomenute dvije, u Kladnju je bilo još pet džamija, zatim dva mekteba, tri turbeta (Tel Dedino i Tel Dedinice, Baba Huse i Hase i Avdibegovo). Zatim Medresa, Musala i 10 hanova za koje se pouzdano zna. Neki izvori pominju da je u Kladnju bilo oko 26 hanova. Posljednji han je nastao šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Austro-Ugarski režim je izmijenio administrativnu i političku sliku koja je bila po uzoru u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Izmijenjen je i sudski / zakonodavni sistem, a promjene su se desile i u sferi ekonomskih odnosa.
Svrha tih promjena bila je prodor austro-ugarskog kapitala, a naročito u eksploataciji šuma. Znači i tada su prvi činovnici ipak bili oni najprobraniji iz turskog doba, ali je istovremeno otvoren proces doseljavanja časnika, trgovaca, zanatlija i lica slobodne profesije, a naročito iz Ugarske, Austrije i Italije. Umjesto turskih policajaca došli su žandarmi.
Prema tome, organizacija je ostala gotovo ista kao ona u osmanskom periodu s tim što je umjesto džemata, nahija i sandžaka došlo do formiranja općina, kotara i okruga. Kladanj postaje važno saobračajno čvorište, a bogatstvo šumom je opredijelilo privrednu aktivnost na ovim prostorima i zanimanje stanovnika.

5.Prostorni obuhvat
Kladanj je smještena u centralnom sjeveroistočnom dijelu BiH, na
površini od oko 4 km² i čini sastavni dio Tuzlanskog kantona.
Rubni dijelovi grada su od okolnih mjesta koja ni po kojem elementu ne pripadaju urbanoj sredini. Grad je čini cjelinu više mahala kao što su Kolibe, Bare, Duga Mahala, Tisovac, Piskavica, Srmać, Drum i još par manjih.

6.Broj i gustina stanovništva
U gradu Kladnju  je 1991. živjelo 4500 stanovnika, od čega: 87% Bošnjaka, 10% Srba i 3% ostalih. Stanovništvo je izvor radne snage, stoga je potrebno upoznavanje njegovih osnovnih karakteristika.
Prema procjenama za 2004 godinu, u Kladnju živi oko 5000 stanovnika, od toga domicilnom stanovništvu pripada oko 4600 stanovnika.
1991 godine, u gradu Kladnju stanovništvo je živjelo u okviru 1323 domaćinstva, iz čega proizilazi da je u jednom domaćinstvu živjelo 3,4 članova.
Danas je ovaj odnos dosta manji jer se natalitet u velikoj mjeri smanjio, a broj domaćinstava porastao. Obzirom da u gradu živi oko 5000 stanovnika, a broj domaćinstava iznosi 1786 dolazimo do zaključka da u jednom domaćinstvu živi 2,8 članova.

Tabela br. 1. Odnos gradskog u ukupnom stanovništvu na području općine Kladanj u periodu 1948. -1991. godina

Izvor: Samir Mazalović: Općina Kladanj: fizičko-geografske i socio-ekonomske odlike

          (diplomski rad) Univerzitet u Tuzli

Iz tabele br. 1. može se vidjeti kretanje broja domaćinstava kao i broja stanovnika od 1948. do 1991. godine. Najveći broj članova po domaćinstvima je zabiljećen u popisu iz 1948. godine koji je iznosio 4,15 dok je najmanji broj članova po domaćinstvima zabilježen 1991. godine i prema gore navedenim podatcima ima tendenciju pada, odnosno, smanjenja.

7.Izgradnja prvih urbanih sadržaja
Izgradnja prvih važnijih urbanih sadržaja počinje u vrijeme austro-ugarske vladavine. Podižu se škole, javni objekti i otpočinje eksploatacija šumskog blaga. Iz tog perioda, očuvano je više vrijednih objekata, među kojima je najznačajniji Konak, zatim zgrada Općine, žandarmerijska kasarna, ostaci bolnice i stari dio čaršije. Interesantna je zgrada izgrađena 1910. godine kao školski objekat, a služila i kao prva tekstilna fabrika.

 Po svojoj arhitekturi interesantna je još i zgrada Radničkog doma, gradske uprave i pošte. Pored Konaka u periodu austro-ugarske uprave sagrađena je i Općinska zgrada. Zbog veoma povoljne planinske klime i četinarskih šuma Kladanj je poodavno proglašen za vazdušnu banju, pa je u periodu austro-ugarske vladavine izgrađena bolnica za grudne bolesti.

   Gradsko kupalište BRANA                SKY lift 

Grad i čitavo općinsko područje nemaju nikakvih aerozagađivača. Pored dva mekteba, Kladanj je dobio prvu osnovnu školu 1880. godine u kojoj su se izučavali : vjeronauka, jezikoslovje, zemljopis, račun, povijest, lijepo pisanje idr. Godine 1910. grad dobija poštu, telefon i telegraf.

U Kladnju je u socijalizmu izgrađena fabrika za flaširanje mineralne vode, odnosno, vode kojoj su pripisivana ljekovita svojstva. To je tzv. "Muška voda", kojoj se pripisuju afrodizijačke moći i koja je jedno vrijeme bila osnovni izvozni artikal pod imenom Kladanjska voda. 

Grad Kladanj je uključen u elektroenergetski sistem Bosne i Hercegovine (tada SR BiH) 1955. godine priključenjem na visokonaponsku mrežu koja je došla iz općine Živinice.

Vodovod je rađen više puta i stanovništvo se snadbijevalo vodom sa više izvora. Danas je to izvor Babovac kod Starića.
Prva kanalizaciona mreža u gradu postavljena je sredinom šezdesetih godina, a u nju je bilo uključeno samo jezgro grada.

8.Funkcije grada
Grad Kladanj po svojoj strukturi rada ima mješovitu funkciju. Ima adminstrativnu funkciju, predstavlja tržište plasmana roba koje se proizvode prije svega na selu. Takođe, u njemu su smješteni i neki industrijski pogoni koji zapošljavaju dobar dio gradskog stanovništva.
Po pitanju industrijskog razvoja i on je u kolapsu kao i mnogi drugi gradovi u našoj zemlji. Jedina svijetla tačka ovog grada je "ŠG Šume TK - Sokolina Kladanj"  koja zapošljava veći broj radno aktivnog stanovništva. U Kladnju je i sjedište ove firme koja raspolaže sa svim šumskim bogatstvima TK. Pored drvnoprerađivačke industrije, postoje i pogoni tekstila i razni manji prerađivački pogoni.
Ostale firme su u stagnaciji, ali ima i nekih vidnih pomaka na bolje. To daje nadu za vedriju budućnost ovog grada. Postratno pustošenje privrede je u mnogome zaustavljeno dolaskom ljudi kojima je stalo do ovog grada na vlast.

Tekst pripremio:
Enis Šarić, profesor geografije

• Podijeli vijest