Dobro došli

na web stranicu

općine kladanj

Infrastrukturni projekti

Razvoj poljoprivrede

Prirodni potencijal

Općinska uprava..

Upravna odgovornost

savremeno poslovanje

e - Uprava

Turistički potencijal

kulturno-istorijsko naslijeđe

Galerija slika

Na području općine Kladanj realizuje se veoma značajan projekat sanacije klizišta na lokalitetu Omećetovac, koje je ugrozilo put kojim su dvije mjesne zajednice Tuholj i Brateljevići povezane sa gradom Kladnjom. Radovi na ovom projektu kojeg finansiraju Općina Kladanj i Federalno ministarstvo prostornog uređenja su u završnoj fazi i očekuje se da će biti završeni u naredne dvije sedmice. Ono što svakako raduje građane općine Kladanj je da će se na ovom lokalitetu zahvaljujući sredstvima koje je obezbijedila Općina Kladanj izvršiti uređenje riječnog korita Drinjače na dionici od Omećetovca do Gradskog kupališta Brana, u dužini od 170 metara.

Opširnije

U Kladnju je danas upriličena svečanost povodom Dana ratnih vojnih invalida općine Kladanj, u okviru koje je izveden prigodan program ispred zgrade Općine, gdje su delegacije organizacija ratnih vojnih invalida sa područja Tuzlanskog kantona i općine Olovo zajedno sa predstavnicima izvršne vlasti, Medžlisa Islamske zajednice i građanima položili cvijeće na centralno spomen obilježje šehidima i poginulim borcima.

Opširnije

Tradicionalno već devetu godinu u Kladnju se u ljetnom periodu u vrijeme godišnjih odmora održava manifestacija „Dani dijaspore- Kladanj otvoreni grad“, koja ima za cilj uspostavu čvršćih odnosa između dijaspore i Općine. Kao organizator manifestacije, Općina Kladanj želi jačati vezu sa građanima koji žive ili rade u inozemstvu kroz aktivnu razmjenu znanja i iskustva u segmentima ekonomije, kulture, obrazovanja i nauke. Ove godine planirano je da manifestacija, „Dani dijaspore- Kladanj otvoreni grad“, traje 4 dana, uz raznovrsan i zanimljiv program koji će početi 16.8.2023. godine.

Opširnije

U sklopu obilježavanja 2. avgusta u mjesnim zajednicama Stupari i Turalići održana su tradicionalna narodna veselja koja su i ove godine okupila veliki broj posjetitelja.Cilj održavanja manifestacija je očuvanje dobrih komšijskih odnosa i njegovanje tradicionalnih vrijednosti. Druženja poput ovih prilika su da se na jednom mjestu okupe građani, da se prisjeti lijepih stvari iz prošlosti i da se uživa uz muziku i kolo.Veliki broj građana sa područja općine Kladanj koji rade i žive u inostranstvu planira godišnje odmore u vrijeme održavanja ovih manifestacija kako bi se vidjeli sa rodbinom i prijateljima, jer kako ističu svoj zavičaj se ne zaboravlja.

Opširnije

Općinski načelnik&Vijeće

profile img

Nedžad Hodžić

Predsjedavajući Općinskog vijeća

profile img

Meliha Krekić

Sekretar Općinskog vijeća

profile img

Amel Kanić

Zamjenik predsjedavajućeg Općinskog vijeća

Općina u brojkama

Geografski položaj

Grad Kladanj je smješten u centralnom sjeveroistočnom dijelu BiH, na površiniod oko 4 km2 i čini sastavni dio Tuzlanskog kantona.Nalazi na granici srednje i sjeverne Bosne sa krajnjim koordinatama 44°10' i 44°22' sjeverne geografske širine i 18°32' i 18°50' istočne geografske dužine. Graniči sa pet općina: Živinice sa sjevera, Šekovići sa istoka, Vlasenica sa jugoistoka, Olovo sa jugozapada i Banovići sa sjeverozapada.

Read more 
Površina - 331 km2
Broj stanovnika 12.348
Mjesne zajednice 7
Obrazovnih ustanova 4
    Popis 2013
  • 97,2%
    Bošnjaci - 11.997
  • 0,9%
    Srbi - 107
  • 0,3%
    Hrvati - 33
  • 1,7%
    Ostali - 211
Na obalama rijeka Drinjače i Ujče, ispod obronaka Konjuh planine podignut je jedan od naljepših gradova Tuzlanskog kantona, nekad kasaba u okviru sarajevskog kadiluka, kasnije samostalni kadiluk sa čaršijom, hamamom i lijepom potkupolnom Hadži bali-begovom džamijom, a danas izdvojen bogatstvom svoga kulturno-historijskog naslijeđa, izuzetno očuvanom prirodom, pitkim izvorima i čistim vazduhom, kompleksima četinarskih i listopadnih šuma, naljepša je oaza za putnika namjernika. Najstarije naselje na mjestu današnjeg Kladnja nazvano je po izvoru (kladenac -studenac) hladne vode. Za Kladnjake Studenac ima kultni značaj. Omiljeno je izletište, posebno u ljetnim danima. Na kamenju koje se nalazi uz izvor vidljivi su grubi klesarski radovi za koje nije poznato iz kojeg su vremena. Za općinu Kladanj vezano je vrijedno kulturno historijsko ali i prirodno naslijeđe, među kojim se posebno izdvajaju kulturno historijskih spomenici iz osmanskog i austro-ugraskog perioda.
Grad Kladanj je nastao na ušću rijeke Ujiče u rijeku Drinjaču, kao mala varoš sa nekolicinom stambenih objekata i par trgovačkih objekata u kojima su se mogle kupiti neophodne namjernice za život. To je bilo naselje prije svega šumskih radnika koji su radili na sječi i transportu drveta iz ovog područja. Dolaskom turaka na ove prostore došlo je do izgradnje raznih objekata koji se karakteristični za taj period, kako u Kladnju tako i u mnogim gradovima Bosne i Hercegovine. Osim Kuršumlije i Đurđi - hanumine česme, koja je nakon rušenja Hadim Ali - pašine džamije, prenesena pred ovu džamiju, drugih značajnih spomenika iz turskog doba nije očuvano, čak ni iz stambenog graditeljstva, a uzroke valja tražiti u velikim požarima koji su uništavali čitave gradske četvrti, jer su bile građene od drveta, a dosta toga je uništeno i u toku proteklih ratova Pored pomenute dvije, u Kladnju je bilo još pet džamija, zatim dva mekteba, tri turbeta (Tel Dedino i Tel Dedinice, Baba Huse i Hase i Avdibegovo). Zatim Medresa, Musala i 10 hanova za koje se pouzdano zna. Neki izvori pominju da je u Kladnju bilo oko 26 hanova. Posljednji han je nastao šezdesetih godina prošlog stoljeća. Austro-Ugarski režim je izmijenio administrativnu i političku sliku koja je bila po uzoru u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Izmijenjen je i sudski / zakonodavni sistem, a promjene su se desile i u sferi ekonomskih odnosa. Svrha tih promjena bila je prodor austro-ugarskog kapitala, a naročito u eksploataciji šuma. Znači i tada su prvi činovnici ipak bili oni najprobraniji iz turskog doba, ali je istovremeno otvoren proces doseljavanja časnika, trgovaca, zanatlija i lica slobodne profesije, a naročito iz Ugarske, Austrije i Italije. Umjesto turskih policajaca došli su žandarmi. Prema tome, organizacija je ostala gotovo ista kao ona u osmanskom periodu s tim što je umjesto džemata, nahija i sandžaka došlo do formiranja općina, kotara i okruga. Kladanj postaje važno saobračajno čvorište, a bogatstvo šumom je opredijelilo privrednu aktivnost na ovim prostorima i zanimanje stanovnika.
Grad Kladanj prvi put se pominje u 12. stoljeću, tačnije 1138. godine, u spisima mađarskog velikana Krisztofa Emerika, te kroz cijeli srednji vijek postoji kao urbana sredina. Srednjovjekovno naselje Kladanj se pominje u Dubrovačkim spisima 1431. godine (2. avgusta) kao naselje na putu za Usoru, dok ga fra Marinić u svom putopisu iz 1366. godine spominje kao najveće mjesto u tuzlanskom kraju. U to vrijeme Kladanj je imao oko 950 kuća. Prema turskim izvorima Kladanj se prvi put pominje 1469. godine s trgom "Četvrkovište" na kome se četvrtkom održavao veliki sajam. U okviru Osmanskog carstva Kladanj je spomenut 1557. godine kao kasaba u okviru Sarajevskog kadiluka, da bi nešto kasnije postao samostalan kadiluk, u čiji sastav ulazi i Olovo. U drugoj polovini 16. vijeka, Kladanj se pominje kao čaršija u kojoj ima hamam i lijepa potkupolna Hadži - Balibegova džamija iz 1545. godine, poznatija kao Kuršumlija. Dolazak Austro-Ugarske na ove prostore (1878.godine) je donio mnogo promjena. U to vrijeme, Kladanj postaje kotar u sastavu Tuzlanskog okruga, a danas Tuzlanskog kantona.

Uvod u Kladanj

Kladanj se prvi put se spominje u 12. stoljeću, tačnije 1138. godine, u spisima mađarskog velikana Krisztofa Emerika.

Linkovi

Portal koji se bavi tematikom stipendija

Slušajte uživo Radio Kladanj

Registar redova vožnje

Etički kodeks izabranih zvaničnika Općine Kladanj

Etičkim kodeksom izabranih zvaničnika Općine Kladanj utvrđuju se etička načela i principi ponašanja kojih treba da se pridržavaju izabrani zvaničnici pri obavljanju svojih dužnosti.