Dobro došli

na web stranicu

općine kladanj

Infrastrukturni projekti

Razvoj poljoprivrede

Prirodni potencijal

Općinska uprava..

Upravna odgovornost

savremeno poslovanje

e - Uprava

Turistički potencijal

kulturno-istorijsko naslijeđe

Galerija slika

U organizaciji Javne biblioteke u Kladnju, promovisana knjiga "Hadžija s Koševa" autora Branka Tomića, uglednog novinara i publiciste, koji već više od pet decenija svojim radom obilježava bosanskohercegovačko novinarstvo i publicistiku. Branko Tomić je dugogodišnji urednik i saradnik lista Oslobođenje, autor je deset knjiga koje svjedoče o sportu, kulturi i društvenim vrijednostima, uvijek ostajući vjeran istini i pisanju o onome što ne smije biti zaboravljeno. Njegovo najnovije djelo posvećeno je životu i karijeri Faruka Hadžibegića, jednog od najpoznatijih fudbalskih imena s ovih prostora. Promociji su prisustvovale sportske legende Faruk Hadžibegić i Mirsad Fazlagić, čiji su životopisi i doprinos fudbalu izazvali snažne emocije i dugotrajan aplauz prisutnih. Hadžibegić je predstavljen ne samo kao vrhunski igrač i selektor, već i kao simbol jedne epohe, čovjek koji je svojim potezima na terenu gradio mostove među ljudima. Njegova fudbalska priča – od Koševa do velikih evropskih terena i svjetskih prvenstava – u knjizi dobija oblik svjedočanstva o časti, skromnosti i istinskim sportskim vrijednostima.

Opširnije

Poštovani učitelji, nastavnici, profesori i odgajatelji, upućujemo Vam iskrene čestitke povodom 5.oktobra–Svjetskog dana učitelja, želeći Vam dobro zdravlje, mnogo uspjeha, kreativnosti i strpljenja u Vašoj časnoj misiji – radu s mladim ljudima na kojima ostaje da svijet mijenjaju nabolje.

Opširnije

U Domu kulture Kladanj jučer je povodom velikog jubileja, 100 godina Lovačkog društva „Sokolina“ Kladanj, održana svečana skupština na kojoj su se okupili članovi, gosti i prijatelji društva. Ovaj značajan datum bio je prilika da se oda priznanje generacijama koje su gradile tradiciju i očuvale bogatstvo lovišta koje se prostire na 18.105 hektara brdsko-planinskog područja Konjuha, Javorja i Sokoline. Prisutnima su se obratili Edis Šarić, načelnik Općine Kladanj, Fedahija Ahmetović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK, Žarko Vujović, predsjednik Skupštine TK, Seid Čorbić, predsjednik Saveza lovačkih društava TK, te Senad Selimbašić, predsjednik LD Sokolina.

Opširnije

U prepunoj sali Doma kulture Kladanj, održana je svečana promocija knjige *Monografija Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" Kladanj 1996.–2022.* autorice Nevzete Rustemović, u organizaciji JU “Javna biblioteka“ Kladanj, u okviru tradicionalne manifestacije Susreti zavičajnih stvaralaca. Bila je to večer u kojoj su riječi oživjele prošlost, a stranice knjige postale svjedoci jednog značajnog vremena, vrijednih ljudi i kulturne posvećenosti. Autorica Nevzeta Rustemović dirnula je srca prisutnih, govoreći s iskrenom emocijom o svakom ispisanom retku, o trudu i ljubavi utkanoj u ovu dragocjenu knjigu.

Opširnije

U Sarajevu je održana konferencija „Mala ulaganja za velike promjene u Podrinju“, u organizaciji Udruženja građana Vive Žene iz Tuzle, uz podršku We Effect Europe i finansijsku podršku Švedske. Konferenciju su otvorili Jasna Zečević, predsjednica UG Vive Žene, Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH, Sasho Angelovski, direktor We Effect Europe i Suvada Selimović, predstavnica Mreže žena u Podrinju. Skup je okupio veliki broj učesnika – žene iz ruralnih sredina, predstavnike institucija, ambasada, međunarodnih organizacija i lokalnih zajednica. Posebnu podršku dali su i predstavnici Općine Kladanj, ističući važnost povezivanja lokalne vlasti i građanki u razvoju održivih inicijativa.

Opširnije

Općinski načelnik&Vijeće

profile img

Nedžad Hodžić

Predsjedavajući Općinskog vijeća

profile img

Alma Smajić

Sekretar Općinskog vijeća

profile img

Amel Kanić

Zamjenik predsjedavajućeg Općinskog vijeća

Općina u brojkama

Geografski položaj

Grad Kladanj je smješten u centralnom sjeveroistočnom dijelu BiH, na površiniod oko 4 km2 i čini sastavni dio Tuzlanskog kantona.Nalazi na granici srednje i sjeverne Bosne sa krajnjim koordinatama 44°10' i 44°22' sjeverne geografske širine i 18°32' i 18°50' istočne geografske dužine. Graniči sa pet općina: Živinice sa sjevera, Šekovići sa istoka, Vlasenica sa jugoistoka, Olovo sa jugozapada i Banovići sa sjeverozapada.

Read more 
Površina - 331 km2
Broj stanovnika 12.348
Mjesne zajednice 7
Obrazovnih ustanova 4
    Popis 2013
  • 97,2%
    Bošnjaci - 11.997
  • 0,9%
    Srbi - 107
  • 0,3%
    Hrvati - 33
  • 1,7%
    Ostali - 211
Na obalama rijeka Drinjače i Ujče, ispod obronaka Konjuh planine podignut je jedan od naljepših gradova Tuzlanskog kantona, nekad kasaba u okviru sarajevskog kadiluka, kasnije samostalni kadiluk sa čaršijom, hamamom i lijepom potkupolnom Hadži bali-begovom džamijom, a danas izdvojen bogatstvom svoga kulturno-historijskog naslijeđa, izuzetno očuvanom prirodom, pitkim izvorima i čistim vazduhom, kompleksima četinarskih i listopadnih šuma, naljepša je oaza za putnika namjernika. Najstarije naselje na mjestu današnjeg Kladnja nazvano je po izvoru (kladenac -studenac) hladne vode. Za Kladnjake Studenac ima kultni značaj. Omiljeno je izletište, posebno u ljetnim danima. Na kamenju koje se nalazi uz izvor vidljivi su grubi klesarski radovi za koje nije poznato iz kojeg su vremena. Za općinu Kladanj vezano je vrijedno kulturno historijsko ali i prirodno naslijeđe, među kojim se posebno izdvajaju kulturno historijskih spomenici iz osmanskog i austro-ugraskog perioda.
Grad Kladanj je nastao na ušću rijeke Ujiče u rijeku Drinjaču, kao mala varoš sa nekolicinom stambenih objekata i par trgovačkih objekata u kojima su se mogle kupiti neophodne namjernice za život. To je bilo naselje prije svega šumskih radnika koji su radili na sječi i transportu drveta iz ovog područja. Dolaskom turaka na ove prostore došlo je do izgradnje raznih objekata koji se karakteristični za taj period, kako u Kladnju tako i u mnogim gradovima Bosne i Hercegovine. Osim Kuršumlije i Đurđi - hanumine česme, koja je nakon rušenja Hadim Ali - pašine džamije, prenesena pred ovu džamiju, drugih značajnih spomenika iz turskog doba nije očuvano, čak ni iz stambenog graditeljstva, a uzroke valja tražiti u velikim požarima koji su uništavali čitave gradske četvrti, jer su bile građene od drveta, a dosta toga je uništeno i u toku proteklih ratova Pored pomenute dvije, u Kladnju je bilo još pet džamija, zatim dva mekteba, tri turbeta (Tel Dedino i Tel Dedinice, Baba Huse i Hase i Avdibegovo). Zatim Medresa, Musala i 10 hanova za koje se pouzdano zna. Neki izvori pominju da je u Kladnju bilo oko 26 hanova. Posljednji han je nastao šezdesetih godina prošlog stoljeća. Austro-Ugarski režim je izmijenio administrativnu i političku sliku koja je bila po uzoru u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Izmijenjen je i sudski / zakonodavni sistem, a promjene su se desile i u sferi ekonomskih odnosa. Svrha tih promjena bila je prodor austro-ugarskog kapitala, a naročito u eksploataciji šuma. Znači i tada su prvi činovnici ipak bili oni najprobraniji iz turskog doba, ali je istovremeno otvoren proces doseljavanja časnika, trgovaca, zanatlija i lica slobodne profesije, a naročito iz Ugarske, Austrije i Italije. Umjesto turskih policajaca došli su žandarmi. Prema tome, organizacija je ostala gotovo ista kao ona u osmanskom periodu s tim što je umjesto džemata, nahija i sandžaka došlo do formiranja općina, kotara i okruga. Kladanj postaje važno saobračajno čvorište, a bogatstvo šumom je opredijelilo privrednu aktivnost na ovim prostorima i zanimanje stanovnika.
Grad Kladanj prvi put se pominje u 12. stoljeću, tačnije 1138. godine, u spisima mađarskog velikana Krisztofa Emerika, te kroz cijeli srednji vijek postoji kao urbana sredina. Srednjovjekovno naselje Kladanj se pominje u Dubrovačkim spisima 1431. godine (2. avgusta) kao naselje na putu za Usoru, dok ga fra Marinić u svom putopisu iz 1366. godine spominje kao najveće mjesto u tuzlanskom kraju. U to vrijeme Kladanj je imao oko 950 kuća. Prema turskim izvorima Kladanj se prvi put pominje 1469. godine s trgom "Četvrkovište" na kome se četvrtkom održavao veliki sajam. U okviru Osmanskog carstva Kladanj je spomenut 1557. godine kao kasaba u okviru Sarajevskog kadiluka, da bi nešto kasnije postao samostalan kadiluk, u čiji sastav ulazi i Olovo. U drugoj polovini 16. vijeka, Kladanj se pominje kao čaršija u kojoj ima hamam i lijepa potkupolna Hadži - Balibegova džamija iz 1545. godine, poznatija kao Kuršumlija. Dolazak Austro-Ugarske na ove prostore (1878.godine) je donio mnogo promjena. U to vrijeme, Kladanj postaje kotar u sastavu Tuzlanskog okruga, a danas Tuzlanskog kantona.

Uvod u Kladanj

Kladanj se prvi put se spominje u 12. stoljeću, tačnije 1138. godine, u spisima mađarskog velikana Krisztofa Emerika.

Linkovi

Portal koji se bavi tematikom stipendija

Slušajte uživo Radio Kladanj

Registar redova vožnje

Etički kodeks izabranih zvaničnika Općine Kladanj

Etičkim kodeksom izabranih zvaničnika Općine Kladanj utvrđuju se etička načela i principi ponašanja kojih treba da se pridržavaju izabrani zvaničnici pri obavljanju svojih dužnosti.