Dobro došli

na web stranicu

općine kladanj

Infrastrukturni projekti

Razvoj poljoprivrede

Prirodni potencijal

Općinska uprava..

Upravna odgovornost

savremeno poslovanje

e - Uprava

Turistički potencijal

kulturno-istorijsko naslijeđe

Galerija slika

Načelnik općine Kladanj Edis Šarić danas je u Sarajevu prisustvovao Helpovoj manifestaciji povodom 30. godišnjice rada u Bosni i Hercegovini, a kojoj je prisustvovao i ambasador Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini dr. Thomas Fitschen. Help je prvi put stigao u Bosnu i Hercegovinu 1995. godine, dok su borbe još uvijek trajale. Zbog toga su prvi projekti bili fokusirani na podjelu hrane i osnovnih potrepština, kao i na medicinsku njegu za starce, djecu i invalide. Od 1996. godine, Help se fokusirao na deminiranje, razvoj kapaciteta i obnovu stambenih objekata i infrastrukture, pošto su ovi projekti bili prepoznati kao glavni prioriteti. Help je pomogao uspostavljanje kapaciteta za deminiranje i uklanjanje neeksplodirane municije pri Civilnoj zaštiti BiH. Također je sproveo veliki broj nezavisnih deminerskih projekata i kampanja za podizanje svijesti o opasnosti od mina. Danas ova organizacija u saradnjom sa lokalnim, kao i sa međunarodnim partnerima pruža efikasnu i smislenu pomoć koja doprinosi ukupnom razvoju BiH i dobrobiti njenog stanovništva.

Opširnije

Na sastanku sa načelnikom općine Kladanj Edisom Šarićem prezentirane su osnove informacije o ključnim pravcima razvoja i djelovanja Šumarskog fakulteta. Naglašeno je da kolektiv Šumarskog fakulteta ima veliki interes da pruži aktivnu podršku svim procesima koji se dešavaju na nivou lokalne zajednice, posebno u oblasti zaštite vrijednih prirodnih resursa i šumskih ekosistema, gdje se mogu ponuditi naučno-utemeljena rješenja za lokalne probleme i izazove upravljanja okolišem. Načelnik Šarić je prezentirao osnovne podatke o stanju u općini Kladanj u kontekstu broja učenika i stanja u obrazovanju i generalno stanje u privredi. Identificirana su ključna područja za buduću saradnju i okvirne grupe aktivnosti u kojima će se u budućnosti zasnivati saradnja između općine Kladanj i Šumarskog fakulteta u Sarajevu, a posebno u dijelu podrške obrazovanju novih stručnjaka u oblasti šumarstva i hortikulture sa ovog područja.

Opširnije

Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Refik Lendo danas je posjetio općinu Kladanj gdje je održao sastanak sa Općinskim načelnikom Edisom Šarićem i njegovim saradnicima. Ovom prilikom razgovarano je o realizovanim i planiranim infrastrukturnim projektima, privrednom razvoju općine Kladanj, Zakonu o šumama i posljedicama odluka Vlade FBiH o minimalnoj plaći na privredu i mogućnostima unapređenja saradnje sa federalnim nivoom vlasti. Značajna pažnja tokom sastanka sa načelnikom Općine Kladanj posvećena je pitanju vodosnabdijevanja i pitanju odlaganja otpada, obzirom da je gradska deponija Stanovi zatvorena.

Opširnije

Na području općine Kladanj deminerski tim Federalne uprave civilne zaštite počeo je aktivnosti na deminiranju terena čija površina iznosi oko 1000 kvadratnih metara. Kako ističu predstavnici Civilne zaštite općine Kladanj neeksplodirana ubojna i minskoeksplozivna sredstva se uglavnom nalaze u zoni entitetske linije, linije razgraničenja koja se proteže u dužini od cca 50 km.

Opširnije

Delegacija Vlade i Skupštine Tuzlanskog kantona, predvođena premijerom Irfanom Halilagićem i predsjednikom Skupštine Žarkom Vujovićem danas je posjetila općinu Kladanj, gdje je održala radni sastanak sa Općinskim načelnikom Edisom Šarićem i Nedžadom Hodžićem, predsjedavajućim Općinskog vijeća Kladanj, a na kome je razgovarano o realizaciji infrstrukturnih projekata na području ove lokalne zajednice u 2025. godini. Sastanku je prisustvovao i Midhat Čauševi, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Prije održavanja radnog sastanka delegacija Vlade Tuzlanskog kantona obišla je rekonstruisane i asfaltirane puteve na području mjesne zajednice Stupari, te posjetila Srednju školu „Musa Ćazim Ćatić" i Osnovnu školu „Kladanj“ gdje su realizovani projekti obnove fiskulturne sale i sportskog poligona.

Opširnije

Općinski načelnik&Vijeće

profile img

Nedžad Hodžić

Predsjedavajući Općinskog vijeća

profile img

Alma Smajić

Sekretar Općinskog vijeća

profile img

Amel Kanić

Zamjenik predsjedavajućeg Općinskog vijeća

Općina u brojkama

Geografski položaj

Grad Kladanj je smješten u centralnom sjeveroistočnom dijelu BiH, na površiniod oko 4 km2 i čini sastavni dio Tuzlanskog kantona.Nalazi na granici srednje i sjeverne Bosne sa krajnjim koordinatama 44°10' i 44°22' sjeverne geografske širine i 18°32' i 18°50' istočne geografske dužine. Graniči sa pet općina: Živinice sa sjevera, Šekovići sa istoka, Vlasenica sa jugoistoka, Olovo sa jugozapada i Banovići sa sjeverozapada.

Read more 
Površina - 331 km2
Broj stanovnika 12.348
Mjesne zajednice 7
Obrazovnih ustanova 4
    Popis 2013
  • 97,2%
    Bošnjaci - 11.997
  • 0,9%
    Srbi - 107
  • 0,3%
    Hrvati - 33
  • 1,7%
    Ostali - 211
Na obalama rijeka Drinjače i Ujče, ispod obronaka Konjuh planine podignut je jedan od naljepših gradova Tuzlanskog kantona, nekad kasaba u okviru sarajevskog kadiluka, kasnije samostalni kadiluk sa čaršijom, hamamom i lijepom potkupolnom Hadži bali-begovom džamijom, a danas izdvojen bogatstvom svoga kulturno-historijskog naslijeđa, izuzetno očuvanom prirodom, pitkim izvorima i čistim vazduhom, kompleksima četinarskih i listopadnih šuma, naljepša je oaza za putnika namjernika. Najstarije naselje na mjestu današnjeg Kladnja nazvano je po izvoru (kladenac -studenac) hladne vode. Za Kladnjake Studenac ima kultni značaj. Omiljeno je izletište, posebno u ljetnim danima. Na kamenju koje se nalazi uz izvor vidljivi su grubi klesarski radovi za koje nije poznato iz kojeg su vremena. Za općinu Kladanj vezano je vrijedno kulturno historijsko ali i prirodno naslijeđe, među kojim se posebno izdvajaju kulturno historijskih spomenici iz osmanskog i austro-ugraskog perioda.
Grad Kladanj je nastao na ušću rijeke Ujiče u rijeku Drinjaču, kao mala varoš sa nekolicinom stambenih objekata i par trgovačkih objekata u kojima su se mogle kupiti neophodne namjernice za život. To je bilo naselje prije svega šumskih radnika koji su radili na sječi i transportu drveta iz ovog područja. Dolaskom turaka na ove prostore došlo je do izgradnje raznih objekata koji se karakteristični za taj period, kako u Kladnju tako i u mnogim gradovima Bosne i Hercegovine. Osim Kuršumlije i Đurđi - hanumine česme, koja je nakon rušenja Hadim Ali - pašine džamije, prenesena pred ovu džamiju, drugih značajnih spomenika iz turskog doba nije očuvano, čak ni iz stambenog graditeljstva, a uzroke valja tražiti u velikim požarima koji su uništavali čitave gradske četvrti, jer su bile građene od drveta, a dosta toga je uništeno i u toku proteklih ratova Pored pomenute dvije, u Kladnju je bilo još pet džamija, zatim dva mekteba, tri turbeta (Tel Dedino i Tel Dedinice, Baba Huse i Hase i Avdibegovo). Zatim Medresa, Musala i 10 hanova za koje se pouzdano zna. Neki izvori pominju da je u Kladnju bilo oko 26 hanova. Posljednji han je nastao šezdesetih godina prošlog stoljeća. Austro-Ugarski režim je izmijenio administrativnu i političku sliku koja je bila po uzoru u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Izmijenjen je i sudski / zakonodavni sistem, a promjene su se desile i u sferi ekonomskih odnosa. Svrha tih promjena bila je prodor austro-ugarskog kapitala, a naročito u eksploataciji šuma. Znači i tada su prvi činovnici ipak bili oni najprobraniji iz turskog doba, ali je istovremeno otvoren proces doseljavanja časnika, trgovaca, zanatlija i lica slobodne profesije, a naročito iz Ugarske, Austrije i Italije. Umjesto turskih policajaca došli su žandarmi. Prema tome, organizacija je ostala gotovo ista kao ona u osmanskom periodu s tim što je umjesto džemata, nahija i sandžaka došlo do formiranja općina, kotara i okruga. Kladanj postaje važno saobračajno čvorište, a bogatstvo šumom je opredijelilo privrednu aktivnost na ovim prostorima i zanimanje stanovnika.
Grad Kladanj prvi put se pominje u 12. stoljeću, tačnije 1138. godine, u spisima mađarskog velikana Krisztofa Emerika, te kroz cijeli srednji vijek postoji kao urbana sredina. Srednjovjekovno naselje Kladanj se pominje u Dubrovačkim spisima 1431. godine (2. avgusta) kao naselje na putu za Usoru, dok ga fra Marinić u svom putopisu iz 1366. godine spominje kao najveće mjesto u tuzlanskom kraju. U to vrijeme Kladanj je imao oko 950 kuća. Prema turskim izvorima Kladanj se prvi put pominje 1469. godine s trgom "Četvrkovište" na kome se četvrtkom održavao veliki sajam. U okviru Osmanskog carstva Kladanj je spomenut 1557. godine kao kasaba u okviru Sarajevskog kadiluka, da bi nešto kasnije postao samostalan kadiluk, u čiji sastav ulazi i Olovo. U drugoj polovini 16. vijeka, Kladanj se pominje kao čaršija u kojoj ima hamam i lijepa potkupolna Hadži - Balibegova džamija iz 1545. godine, poznatija kao Kuršumlija. Dolazak Austro-Ugarske na ove prostore (1878.godine) je donio mnogo promjena. U to vrijeme, Kladanj postaje kotar u sastavu Tuzlanskog okruga, a danas Tuzlanskog kantona.

Uvod u Kladanj

Kladanj se prvi put se spominje u 12. stoljeću, tačnije 1138. godine, u spisima mađarskog velikana Krisztofa Emerika.

Linkovi

Portal koji se bavi tematikom stipendija

Slušajte uživo Radio Kladanj

Registar redova vožnje

Etički kodeks izabranih zvaničnika Općine Kladanj

Etičkim kodeksom izabranih zvaničnika Općine Kladanj utvrđuju se etička načela i principi ponašanja kojih treba da se pridržavaju izabrani zvaničnici pri obavljanju svojih dužnosti.